Kardiovaskularne bolesti

Kardiovaskularne bolesti je generalni naziv koji obuhvaća srčani udar (infarkt miokarda) te ostale bolesti srca i krvožilnog sustava. Te bolesti su vodeći zdrastveni problem Zapadnjačke civilizacije koji je svakim danom sve rašireniji zbog užurbanog života koji ne ostavlja dovoljno vremena da se adekvatno posvetimo sebi, svome zdravlju i prehrani.

Srčane bolesti su do početka 20. stoljeća bile nepoznanica. Razlog tome je što u to vrijeme ljudi nisu konzumirali toliko šećera i rafiniranog škorba. Porastom konzumacije navedenih namirnica došli smo do situacije da su srčane bolesti prve na popisu razloga smrti u Americi, dakle ispred svih vrsta karcinoma zajedno. U srednjim godinama veći rizik za srčani udar imaju muškarci, jer kod žena estrogen ima protektivnu ulogu, no nakon menopauze razina estrogena u žena pada pa se time i rizik izjednačava. 

Što zapravo uopće uzrokuje srčani udar? Koronarne arterije su arterije koje opskrbljuju srce s krvi tj. s kisikom. Ako se iz nekog razloga promjer tih žila suzi količina krvi koja se doprema u srce će biti manja, pa će time srce dobivati i manje kisika koji mu je potreban za rad. Taj manjak kisika uzrokuje jaku i oštru bol u prsima koju nazivamo angina pectoris i može se pojaviti nakon izlaganja većem naporu, a ona nestaje nakon odmora. Ukoliko dođe do opsrukcije koronarnih arterija, dovod krvi u srce je potpuno onemogućen i tada dolazi do srčanog udara koji kao posljedicu ima oštećenja srčanog mišića ( srce ne radi 100%-tnim kapacitetom). Opstrukciju arterija uzrokuje ponajprije ateroskleroza tj. otvrdnjivanje arterija ili prisutstvo trombova i ugrušaka.

Oštra bol u prsima je prvi i najsnažniji simptom srčanog udara. Ta bol traje nekoliko minuta i obično se širi na lijevu ruku, rame te lijevi dio vrata i čeljusti. Drugi simptomi uključuju znojenje, mučninu, teškoće u disanju i gutanju, povraćanje, nesvjesticu... Simptomi se razlikuju od čovjeka do čovjeka pa tako neki ljudi dožive srčani udar, ali to ni ne primjete (“tihi” srčani udar).

Hipertenzija (visoki krvni tlak) je izuzetno česta kardiovaskularna bolest, a prekursor je srčanim problemima. Pojavljuje se kao rezultat smanjene elastičnosti ili promjera krvnih žila koji su uzrokovani aterosklerozom, defektima u metabolizmu natrija, stresom ili nutritivnim deficitima. U rizičnu kategoriju pripadaju osobe s dijabetesom, pušači, osobe koje su prethodno imale srčani udar te pretile osobe, osobe s povišenim razinama LDL kolesterola u krvi I fizički neaktivne osobe... Hipertenzija u ranim fazama ne uzrokuje nikakvu bol, pa ju mnogi ljudi ne doživljavaju ozbiljno i ne tretiraju. No, u kasnijim fazama izaziva razne simptome koji vode do srčanog udara.

Ostale kardiovaskularne bolesti su srčani zastoj, aritmija te bolest srčanih zalistaka.

U borbi protiv kardiovaskularnih bolesti za početak je najvažnije izbjegavati šećere, šećerne sirupe, rafinirane proizvode, bijelo brašno te trans-masne kiseline). Bitno je unositi i dovoljnu količinu antioksidanasa koji inaktiviraju slobodne radikale koji uzrokuju oštećenja stanice- vitamini C(500 mg/3 puta na dan) i vitamin E (2-3 kapsule/ dan). Koenzim Q10 (50-100 mg/dan), spriječava ponovnu pojavu srčanog udara, ekstrakt sjemenki grožđa (100 mg 2 puta/dan) je jači antioksidansi od vitamina C i E. Folna kiselina smanjuje razine homocisteina-aminokiseline koji povećava rizik od bolesti srca. Da bi osjetili pozitivan učinak folne kiseline potrebno ju je unositi u količini od 400 µg/dan. Od minerala se preporučuju magnezij u količini 750-1000 mg/dan (u više doza) koji poboljšava funkciju srčanog mišića i kontrolira razinu glukoze u krvi te kalcija u količini od 1500-2000 mg/dan u dozama koje poboljšavaju zdravlje srca.

 

 

 

Kategorija novosti: