Najvrijednija ulja za konzumaciju i kuhanje

Utjecaj masti i ulja koje konzumiramo ima izuzetno velik utjecaj na zdravlje. Osim građevne i energetske uloge, masti su prethodnici hormonskih molekula koje uvelike određuju biokemijske procese u organizmu. Ako je poremećena hormonska ravnoteža, nužno je poremećeno i naše zdravlje. Pravilnim odabirom masti i ulja možemo produžiti život i ublažiti brojne zdravstvene tegobe.


Popis najvrijednijih ulja u prehrani pogodnih za niske temperature:


Ekstra djevičansko maslinovo ulje 1. Ekstra djevičansko maslinovo ulje - na prvom je mjestu radi dostupnosti, relativno niske cijene i kvalitete. Maslinovo ulje pripada u obitelj omega 9 ulja koja su hormonalno neutralna i mogu se koristiti neograničeno (osim naravno kalorijskog ograničenja). Maslinovo ulje sadrži antikancerogene spojeve i skvalen koji dostavlja dodatan kisik do stanica.


2. Ulje sjemenki industrijske konoplje - najbogatiji sastav jednog ulja na cijelom planetu, sadrži kombinaciju omega 3, 6 i 9 masnih kiselina. Drugo mjesto zaslužuje radi visoke koncentracije antikancerogene gama-linolenske kiseline (jedan od tri najbogatija izvora uz ulje boreča i noćurka, a ujedno i najjeftiniji izvor), a i radi visoke koncentracija alfa linolenske kiseline (laneno ulje, orasi).

 


3. Laneno ulje - bogat je izvor alfa-linolenske kiseline. Alfa linolenska kiselina se u organizmu pretvara u EPA (glavni sastojak ribljeg ulja) ali u vrlo sitnom postotku 5-10%, ovisno o uvjetima u organizmu. Pretvorbu alfa linolenske kiseline u EPA sprečava prekomjeran unos omega 6 masnih kiselina (linolna kiselina), kao i nedostatak nekih vitamina i minerala, radi toga je za nevegetarijance obavezna konzumacija ribljeg ulja.


4. Bučino ulje i ulje sezama može se koristiti u umjerenim količinama, kao i hladno prešano, kemijski neobrađeno suncokretovo ulje iako imajte na umu da sadrže omega 6 masne kiseline s kojima pretjerujemo u prehrani. Osim sadržaja masti, ova ulja sadrže druge vrijedne sastojke te svakako moraju biti dio naše prehrane.


Popis najvrijednijih ulja u prehrani pogodnih za visoke temperature i prženje:

 

1. Kokosovo ulje - visokovrijedno ulje antimikrobnih, antivirusnih i antikancerogenih svojstava.

Takve izuzetne osobine možemo zahvaliti visokom sadržaju zasičenih srednje lančanih masnih kiselina (kaprilna, miristinska i palmitinska - u manjoj količini nalaze se i u mliječnim masnoćama), kao i bogatom sadržaju fitosterola koji djeluju protuupalno i regenerativno. Vrlo dobro podnosi visoke temperature.


2. Pročišćeni maslac (ghee ili kod nas poznat pod nazivom kraljevsko maslo) dobiva se vrlo laganim prokuhavanjem maslaca i skidanjem pjene (uglavnom bjelančevine) koja se pritom stvara.


3. Hladno prešano palmino ulje (po mogućnosti organsko) - zasičena mast sa visokim sadržajem tokotrienola, antioksidansa sa velikom ulogom u sprečavanju kardiovaskularnih bolesti i srčanih udara. Nipošto ne koristiti hidrogenirano ili djelomično hidrogenirano kemijski prerađeno palmino ulje. Tokotrijenoli su 60 puta jači antioksidansi od tokoferola (vitamina E)

 

Popis ulja i masti pogodnih za mazanje na kruh:


1. Ekstra djevičansko organsko kokosovo ulje - izuzetno ugodnog okusa po kokosu, po nekima čak i bolje od maslaca. Ovisno o temperaturi nalazi se u krutom do polukrutom stanju te ima konzistenciju sličnu maslacu. Nije ga potrebno držati u frižideru pa ga je znatno jednostavnije nanijeti na kruh. Visok sadržaj srednjelančanih masnih kiselina daje mu antivirusna, antibakterijska i antimikotična svojstva.


2. Maslac - koristiti u umjerenim količinama. Nutricionistička znanost smatra da u prehrani ne bi trebali koristiti više od 20% zasičenih masti životinjskog podrijetla.


3. Pročišćeni maslac (ghee ili kod nas poznat pod nazivom kraljevsko maslo) dobiva se vrlo laganim prokuhavanjem maslaca i skidanjem pjene (uglavnom bjelančevine) koja se pritom stvara. Pročišćeni maslac poznat je kao lijek u ajurvedskoj medicini.

Svoja ljekovita svojstva maslac može zahvaliti sadržaju kaprilne kiseline (srednjelančane masne kiseline), koja se nalazi u manjoj količini nego u kokosovom ulju.


4. Ostale nepoželjne masti:

Margarin je obavezno izbaciti iz prehrane jer se sastoji od velikih količina hidrogeniranih biljnih ulja. Neki proizvođači su počeli ograničavati količinu hidrogeniranih masnoća u margarinu, što je pozitivno. Ostaje savjet da bi repičino i suncokretovo ulje trebali konzumirati u što umjerenijim količinama.


Obavezno izbacite upotrebu svih hidrogeniranih i djelomično hidrogeniranih biljnih masti. Ove masti oštećuju krvne žile, povećavaju razinu lošeg kolesterola niske gustoće  LDL-a i blokiraju metaboličke procese u organizmu koji nam proizvodnji neophodnih tvari za funkcioniranje našeg organizma.


Svinjska mast nipošto nije dobra za prehranu zbog visoke onečišćenosti pesticidima, toksinima i visokog sadržaja arahidonske kiseline iz koje se direktno stvaraju hormonske molekule prostaglandini koji djeluju upalno, kancerogeno, stvaraju naslage na krvnim žilama i smanjuju imunitet organizma. 


Kravlje mliječne proizvode poželjno je zamijeniti kozjim zbog visoke vrijednosti. Proteini kozjeg mlijeka najsličniji su ljudskim proteinima i znatno manje ljudi ima alergiske reakcije na mliječne proizvode. Intolerancija (odgođena alergija) na mliječne proizvode mogla bi biti jedan od faktora u nastanku raka debelog crijeva. Kozje mlijeko je jedina moguća zamjena za majčino mlijeko.


Po mogućnosti jedite samo hranu dobivenu od životinja koje slobodno pasu u prirodi. Meso i proizvodi životinja uzgajanih u kavezima i hranjenih smjesama toksični su i imaju malu prehrambenu vrijednost.

 

AUTOR: Tomislav Kolarević, mag. ing. molekularne biotehnologije

 

Dodaj komentar


Sigurnosni kod
Osvježi