Sunčani vitamin D3 – novi medicinski hit u liječenju i sprečavanju brojnih bolesti!

Vitamin D3Postoje dvije glavne vrste vitamina D. Vitamin D2 oblik je koji nalazimo u biljkama i u organizam ga unosimo putem hrane. Vitamin D3 ili kolekalciferol stvara se u koži iz kolesterola izlaganjem UV zračenju, a životinje ga stvaraju u krznu ili perju. Vitamin D3 također možemo unijeti iz životinjskih izvora, poglavito ribe, jaja, jetre i namirnica obogaćenih vitamin D3. Vitamin D jedini je vitamin sa hormonskim djelovanjem koje nastaje njegovom daljnjom pretvorbom u organizmu.

 

Izvori vitamina D u hrani su uglavnom zanemarivi, s izuzetkom masne ribe poput lososa ili ulja jetre bakalara (Cod liver oil)- najbogatiji izvor. Samo za primjer pastrva, kao riječna riba u širokoj upotrebi sadrži 100-250 IU jedinica D vitamina na 100 g, a uzgojena pastrva hranjena posebnim smjesama samo 10-25% količine vitamina D iz divlje ribe. To također govori puno o nutricionističkoj vrijednosti ribe (i mesa) iz masovne proizvodnje, koja se ne hrani na prirodan način. S druge strane, mogli bismo reći da nam svi izvori D vitamina spašavaju život preko zime. Kako nismo medvjedi koji spavaju zimski san već radimo i aktivni smo tijekom cijele godine, niske koncentracije vitamina D3 u organizmu povezane su sa velikim rizikom od raznih bolesti.

 

Vitamin D3 koji dobijemo izlaganjem suncu:

U ljetno vrijeme insolacija nam omogućava da stvorimo dovoljno vitamina D3 u našoj koži pod uvjetom da se dovoljno izlažemo sunčevim zrakama. Osobe sa tamnijim tipom kože čak i u ljetno vrijeme mogu imati problema sa stvaranjem D3 vitamina ukoliko im je na otvorenom većina kože prekrivena, a većinu vremena ionako provode u zatvorenim prostorijama. Osobe iz ekvatorijalnih dijelova planeta, pa i južnijih krajeva s vrlo tamnim tipom kože kada dođu u sjevernije krajeve s manje sunčanih dana pate od opasnog pomanjkanja D3 vitamina.


U zimsko vrijeme iznad 35 sjeverne paralele, a posebno u našem podneblju (Zagreb je na 45°45' N  paraleli, a Dubrovnik 42°39' N) od sredine listopada  do početka travnja zbog slabe insolacije ozonski omotač gotovo potpuno blokira količinu UV zraka potrebnih za stvaranje vitamina D3, čak i za sunčanih dana. Vitamin D3 se dokazano naprosto ne stvara.  


Pretjerano sunčanje je pak vodeći uzrok raka kože. Moramo se zaštititi kremom za sunčanje ukoliko na suncu provodimo više od pola sata u kritičnim dijelovima dana.


Krema za sunčanje faktora 15 npr. sprečava do 99% UVB zraka koje su potrebne za stvaranje D3 vitamina.


Nakon 15 minuta izlaganja u solariju npr. stvaramo između 10.000 IU i 20.000 IU jedinica D3 vitamina. Zbog čega je količina vitamina D3 u multivitaminima i dalje 400 IU?


Starenjem se naša sposobnost stvaranja vitamina D3 smanjuje čak do 75% ako usporedimo 20-godišnjaka i 70-godišnjaka jer stariji ljudi imaju smanjene količine kolesterola u organizmu koji je potreban za stvaranje vitamina D3.


Koliko vitamina D3 možemo stvoriti izlaganjem  vitamina D3 suncu? Između 15 i 30 minuta sunčanja ruku i nogu (kratke hlače i kratki rukavi) u ljetno vrijeme može u organizmu stvoriti zadovoljavajuću koncentraciju vitamina (u krvi) 35-50 nmol/L. U našem podneblju 5-15 minuta sunčanja ruku u periodu od 10 ujutro do 3 popodne može stvoriti dovoljne količine D3 vitamina. U ranim jutarnjim i kasnijim popodnevnim satima to je teško.


Pretile osobe s BMI indeksom tjelesne mase većim od 30 uz jednaku količinu UV zraka stvaraju i do 50% manje vitamina D3 i sklonije su nedostatku. Velike količine se pohranjuju u masnom tkivu, ali se presporo mobiliziraju pa koncentracije u krvi nisu zadovoljavajuće.


Ukoliko želite provjeriti količine vitamina D u organizmu obavezno koristite serumski 25(OH)D3 test, jer je on najpouzdaniji. Iz kolekalciferola (vitamina D3) stvara se kalcidiol 25(OH)D3 koji se naziva i prehormon. Iz kalcidiola dolazi do stvaranja kalcitriola 1,25(OH)2 D3, steroidnog hormona sa brojnim biološkim funkcijama.


Donedavno se  smatralo da je normalan raspon koncentracije vitamina D3 vitamina između 10 i 55 nmol/L, a sve više od toga prevelikom koncentracijom.


Vitamin DČinjenica je da ljudi profesionalno izloženi velikim količinama sunca imaju koncentracije i do preko 100 nmol/L. Da li su to opasne koncentracije?  Ne.


Danas se smatra se da su sigurne koncentracije vitamina D3 do 100 nmol/L, a koncentracija manja od 20  nmol/L deficitom vitamina D3. Tek koncentracije iznad 150 nmol/L mogu se smatrati opasnim.


Uzmemo li u obzir svjetske spoznaje kod nas bi posebnih problema sa manjkom D vitamina mogle imati osobe tamnije puti iz obalnih dijelova zemlje koje su doselile na sjever sa manjim brojem sunčanih dana i intenziteta zračenja.


Preporučena koncentracija u krvi se ipak kreće između 30 i 60 nmol/L.


Uzevši u obzir dosadašnje RDA dopuštene vrijednosti, činjenica je da se radi o premalim dozama. Jedino Nacionalna fondacija za osteoporozu preporučuje suplementaciju sa 800-1000 IU za osobe starije od 50 godina.


Minimalna doza vitamina D3 koju bi trebali uzimati svaki dan, osim u ljetno vrijeme kada se izlažemo suncu je 1.000 IU internacionalnih jedinica. Vitamin D bi bilo najjednostavnije konzumirati u formi multivitamina sa ostalim potrebnim tvarima. Međutim, multivitaminski preparati sa takvim dozama jednostavno nisu dostupni na našem tržištu, jer je zakonodavstvo izuzetno sporo za takve promjene. Vitamin D se i dalje smatra vitaminom topivim u mastima kojeg možemo previše unijeti u organizam.


Koliko je vitamin D3 zapravo siguran pokazuje slučaj jedne američke mliječne farme gdje su 2 godine zabunom u mlijeko stavljali 500.000 IU umjesto 400 IU. To mlijeko konzumirale su tisuće ljudi i na kraju je samo 20-tak ljudi hospitalizirano radi otrovanja. Također, poznata su i trovanja sa preko 1.000.000 IU vitamina D ikakvih trajnih posljedica. Poznata je i konzumacija 1.000.000 IU uopće bez znakova trovanja.


U pregledu čak 37 kliničkih studija dokazano je da 10.000 IU jedinica vitamina D3 svakodnevno kroz dugi vremenski period neće izazvati nikakve nuspojave.


Nakon iznimno dugog izlaganja suncu, teoretski smo sposobni proizvesti čak 150.000 IU vitamina D3, pa to dovoljno govori o njegovoj sigurnosti.


Primjer istraživanja iz SAD-a u sjevernoj državi Maine koja se nalazi na identičnoj geografskoj širini kao i Hrvatska (42-47 stupnjeva): Djevojčice između 9 i 11 godina pile su multivitamin sa 400 IU vitamina D3 i pile u prosjeku 2 čaše mlijeka dnevno. Na 25(OH)D testu 48% imalo je manjak D vitamina na kraju zime s koncentracijom ispod 20 ng/ml, a na kraju ljeta nakon ljetnog kampa uz dosta izlaganja suncu, ali sa UV zaštitom čak 17% se vratilo s manjkom vitamina D3.


Izvori:

Ovaj članak nastao je kao osvrt je na izlaganje Dr. Michael F. Holick-a, šefa Istraživačkog laboratorija  za kožu i kosti Medicinskog fakulteta u Bostonu, najvećeg svjetskog autoriteta za liječenje vitaminom D3

Autor:

Tomislav Kolarević, mag. ing. molekularne biotehnologije