Vitamin K2 -osteoporoza i kalcificirane k. žile

VITAMIN K2 - pomoć kod osteoporoze i kalcificiranih krvnih žila

 

Vitamin K je vitamin topiv u mastima koji ima važnu ulogu u zgrušavanju krvi i za zdravlje i čvrstoću kostiju. Jedna od najvažnijih komponenti vitamina K je menakion 7, poznat kao MK 7 (vitamin K2). Istraživanja su pokazala kako ta komponenta djeluje obećavajuće kao prevencija, ali i u liječenju nekih bolesti ko što su osteoporoza, kardiovaskularne bolesti, Alzheimer, te karcinom.

 

Vitamin K2 je zapravo rođak koenzima Q10. Pokazao se vrlo korisnim u prevenciji gubitka koštane mase, redukciji kalcifikacije arterija, te regulaciji kolesterola. Posljednja istraživanja pokazuju da je vitamin K2 nevjerojatno učinkovit u usporavanju razgradnje koštanih stanica i povećanju mineralizacije koja znači čvršće i zdravije kosti.

 

Ministarstvo zdravlja u Japanu je 1995 g. odobrilo MK-4 (menakinon – 4 srodnu molekulu) za prevenciju i liječenje osteoporoze jer je studijama dokazano smanjenje prijeloma za 87 %, no novija istraživanja pokazuju kako je menakion 7 (vitamin K2) još učinkovitiji u liječenju osteoporoze. Japan je prva zemlja koja je odobrila vitamin K2 kao terapiju za liječenje osteoporoze, a i mnoge druge zemlje kreću u tom smjeru. Također, vitamin K2 postao je vrlo popularan i kao dodatak prehrani i to ne samo u alternativnim krugovima već i kod onih sklonijima konvencionalnoj medicini. U novije vrijeme, zabilježeno je veliko zanimanje znanstvenika iz farmaceutske ali i nutritivne industrije za ovaj vitamin, pa je sve jasnije kako je ovaj vitamin izrazito koristan za zdravlje.

 

Veći broj studija pokazao je kako vitamin K2 doslovno izvlači kalcij iz krvi i arterija te ga ugrađuje u kosti. Istraživanja su pokazala i njegov potencijal u sprječavanju kao i liječenju nekih srčanih bolesti. Roterdamska studija je 2004 godine pratila 5000 ljudi sa znatnim unosom K2 vitamina u prehrani (razni sirevi) i došla do zaključka kako smanjuje aortne kalcifikacije. Što je bio veći unos vitamina K2 u prehrani, manji je bio kardiovaskularni mortalitet i morbiditet. Sveti gral kardiologije je stabilizacija naslaga na krvnim žilama i njihovo otapanje i prekrasno je vidjeti da jedan tako rijedak i skroman vitamin može pomoći u tome.

 

Vitamin K2 je također učinkovitiji od vitamina E u sprječavanju djelovanja slobodnih radikala koji uništavaju stanične membrane. Novija istraživanja pokazala su kako je učinkovitiji i od vitamina K1 koji se nalazi u mnogim multi vitaminskim formulama, pa neki čak sugeriraju zamjenu vitaminom K2 u suplementaciji. Za razliku do vitamina K1, K2 se puno brže apsorbira i iskorištava u našem tijelu. Iako je vitamin K1 i dalje važan za one koji imaju problema s zgrušavanjem krvi, vitamin K2 je bolji izbor kod tipičnih bolesti starije dobi kao što su gubitak koštane mase i otvrdnuće arterija. 

 

No, vitamin K2 ne donosi beneficije samo onima starije dobi, mnogi znanstvenici sugeriraju kako bi djeca koja svakodnevno konzumiraju MK7, kasnije u životu mogla imati manje problema s kostima i arterijama, pa samim time i kvalitetniji (pa i duži) život. Studije na životinjama su pokazale da glodavci kojima nedostaje MGP (Matriks GLA protein), a koji su inače rođeni zdravi pokazuju kalcifikaciju arterija prije nego dožive jedan tjedan. Nakon tri tjedna arterije su toliko oštećene da životinje ubrzo umiru ukoliko ne prime vitamin K2 u prehrani. 

 

Prehrambeni izvori vitamina K2 su razni sirevi, zeleno lisnato povrće i hrana koja se bazira na soji.

MK7 je preporučeno uzimati u dozi do 25-50 mcg dnevno. Za pacijente s poviješću kardiovaskularnih bolesti dnevna doza iznosi150 mcg, dok za one koji boluju od osteoporoze ili neke druge bolesti kostiju, stručnjaci preporučuju 1 do 5 mg dnevno. Tu količinu je poželjno razdijeliti u dvije do tri doze kako bi se povećala koncentracija u krvi.

 

Upozorenje: Vitamin K2 ne mogu uzimati pacijenti na kumadinu (Varfarinu) jer je direktan antagonist.

 

AUTOR: Tomislav Kolarević, mag. ing. molekularne biotehnologije

 

Bolesti koje se povezuju s manjkom vitamina D3 i njegova uloga u organizmu


Osteomalacija, osteoporoza, rahitis, nespecifični bolovi u mišićima i kostima, slab imunitet, rak, kardiovaskularne bolesti, depresija, multipla skleroza, parkinsonova bolest i demencija su sve bolesti koje se povezuju s manjkom vitamina D3.
Objavljen je vrlo velik broj kvalitetnih studija koji povezuje razne bolesti s manjkom vitamina D3.
Samo za primjer:
Istraživanje Mayo klinike iz SAD-a na 150 osoba u dobi od 10-65 godina sa nespecifičnim bolovima u kostima i mišićima pokazalo je da je 93% osoba imalo manjak vitamina D3.
Jedno istraživanje je pokazalo da što je veća količina vitamina D3 u organizmu, to je veća gustoća kostiju.
Korištenje vitamina D2 u obliku lijeka kod teškog manjka tokom 6 godina u dozi 50.000 IU svaka dva tjedna uspješno je održalo koncentraciju D3 od 40-60 ng/mol. Smatra se da je vitamin D2 30% manje učinkovit oblik od vitamina D3, međutim istraživanja su pokazala da nema znatne razlike.

Sunčani vitamin D3 – novi medicinski hit u liječenju i sprečavanju brojnih bolesti!

Vitamin D3Postoje dvije glavne vrste vitamina D. Vitamin D2 oblik je koji nalazimo u biljkama i u organizam ga unosimo putem hrane. Vitamin D3 ili kolekalciferol stvara se u koži iz kolesterola izlaganjem UV zračenju, a životinje ga stvaraju u krznu ili perju. Vitamin D3 također možemo unijeti iz životinjskih izvora, poglavito ribe, jaja, jetre i namirnica obogaćenih vitamin D3. Vitamin D jedini je vitamin sa hormonskim djelovanjem koje nastaje njegovom daljnjom pretvorbom u organizmu.

 

Izvori vitamina D u hrani su uglavnom zanemarivi, s izuzetkom masne ribe poput lososa ili ulja jetre bakalara (Cod liver oil)- najbogatiji izvor. Samo za primjer pastrva, kao riječna riba u širokoj upotrebi sadrži 100-250 IU jedinica D vitamina na 100 g, a uzgojena pastrva hranjena posebnim smjesama samo 10-25% količine vitamina D iz divlje ribe. To također govori puno o nutricionističkoj vrijednosti ribe (i mesa) iz masovne proizvodnje, koja se ne hrani na prirodan način. S druge strane, mogli bismo reći da nam svi izvori D vitamina spašavaju život preko zime. Kako nismo medvjedi koji spavaju zimski san već radimo i aktivni smo tijekom cijele godine, niske koncentracije vitamina D3 u organizmu povezane su sa velikim rizikom od raznih bolesti.

Koenzim Q10 – kralj među koenzimima i koenzim mladosti

Koenzim Q10 ili ubikinon je tvar slična vitaminima koju možemo pronaći u svim dijelovima tijela, sa djelovanjem srodnim onom vitamina E. Vjerojatno je još jači antioksidant od vitamina E. Deset je poznatih supstanci koje označavaju koenzim Qs ali koenzim Q10 je jedini kojeg možemo pronaći u ljudskom tkivu. Koenzim Q10 igra presudnu ulogu u proizvodnji energije u svakoj stanici našeg tijela. Pomaže cirkulaciju , stimulira imunološki sustav, povećava oksigenaciju tkiva i ima značajan u utjecaj protiv starenja. Manjak koenzima Q10 povezan je sa periodontalnom bolešću, dijabetesom i mišićnom distrofijom.

 

Istraživanja nam govore da dodatak koenzima Q10 prehrani pomaže u kontroli razine histamina i te pomaže osobama s alergijama, astmom i respiratornim bolestima. Mnoge osobe ga također uzimaju uz lijekove za sniženje kolesterola kako bi smanjili grčeve u nogama. Dokazano je da statini (lijekovi za sniženje kolesterola) smanjuju razine koenzima Q10 u organizmu.

 

Magnezij

                                                                                                      Magnezij


Magnezij utječe na mnoge fiziološke procese, ima ulogu kofaktora u proizvodnji energije (ATP-a), to uključuje enzimatsku fosforaliciju (dodavanje fosfata drugim enzimatski procesima) i formaciju staničnih signalnih molekula odnosno cAMP. Magnezij (slobodni intracelularni ioni) ima ulogu  u kompeticiji sa kalcijem za ulazak u stanicu preko membranski kanala. Osim što ima utjecaja na funkciju kalcija, magnezij također modulira funkciju kalija tako što blokira kanale kojim bi kalij napustio stanicu.

Važno je napomenuti da se dvije trećine magnezija nalazi u kostima što dovodi do razumnog zaključka da ima značajnu ulogu u zdravlju kostiju. To uključuje utjecaj magnezija na hidroksiapatitinu kristalnu strukturu i kontrolu proliferacije koštanih stanica. Magnezij utječe i na razinu vitamina D te aktivira  brojne enzime.

Magnezij je vrlo bitan kod metabolizma glukoze, jer je  naime 28 molekula magnezija potrebno za razgradnju jedne molekule glukoze. Dobar je detoksikator i važan za sintezu glutationa u tijelu. Niskim dozama magnezija dolazi do propadanja zubi, osteoporoze, taloženju teških metala u mozgu. Kod trudnica, smanjuje opasnost od spontanog pobačaja i prijevremenog porođaja.

Kako prepoznati manjak magnezija?

Jeste li znali kako je vrlo čest deficit magnezija a razlozi su osiromašeno tlo, obrada namirnica bilo mehaničko ili termičko tako da i ono što je nekada bilo dobar izvor magnezija, više nije.
Poremećaj spavanja, grčevi u nogama, slabost, uznemirenost, aritmija, karijes, depresija, samo su neki od znakova manjka magnezija.  Odnos kalcija i magnezija je vrlo bitan za njegovu apsorpciju i on bi trebao biti 2:1, s time da ako kalcija ima puno više u odnosu na magnezij, dolazi do inhibicije u apsorpciji istog.

Što se tiće suplementacije, postoji  puno različitih oblika- kloridi, oksidi, citrati, karbonati, malati … Uvijek su najbolji oni koji su u organskom obliku (primjerice citrat, laktat, glukonat) jer se tada najbolje apsorbira. Ako suplementacijom uzmete previše magnezija, on se izlučuje van putem mokraće ili može imati laksativni učinak; jedino bi trebali pripaziti bubrežni bolesnici. Preporučene doze su  350 mg za odrasle osobe.

Napisala: mag.nutr. Čmrlec Ivana

Riblje ulje (EPA - eikosapentaenojska kiselina i DHA) – eliksir za zdravlje, prevenciju i liječenje bolesti

Riblje UljeRiblje ulje važno je sredstvo u liječenju postojećeg raka. Jedna studija je pokazala da uzimanjem 18g dnevno dolazi do smanjenja T-stanica koje zaustavljaju obranu imunološkog sustava. 

Prema jednoj studiji skupina pacijenata oboljelih od raka gušterače (jedan od dva najsmrtonosija oblika raka) gubila je u prosjeku 1,5 kg dnevno prije nego je počela uzimati 2g EPA dnevno (ekvivalent 11 g nepročišćenog ribljeg ulja ili 3 jušne žlice visokopročišćenog molekularno destiliranog ribljeg ulja). Uzimanje ribljeg ulja zaustavilo je gubitak težine, a neki pacijeti su čak i dobili nekoliko kilograma na težini. 

Natrijev askorbat- nekiseli vitamin C

VITAMIN  C - NATRIJ (SODIUM) ASKORBAT

 

 

 

Natrij askorbat je nekiseli oblik vitamina C koji se u našem organizmu apsorbira bolje od askorbinske kiseline. Natrij askorbat sudjeluje kao reducens u brojnim biološkim procesima. Važan je za sintezu kolagena i karnitina te za metabolizam masnih kiselina. Najjači je antioksidans među vitaminima topljivim u vodi. Natrij askorbat, osim s vodom, može se miješati  i sa sokovima, ili smoothijem i ostalim pripravcima po izboru. 

Imunološki sustav pruža dobar odgovor na vitamin C što je dobro jer je ponekad teško razlučiti virusne ili bakterijske upale. Dokazi iz više od dvadeset istraživanja govore u prilog tvrdnji o smanjivanju jačine simptoma prehlade. Primjerice trkači maratona s jednim gramom dnevno vitamina C mogu izbjeći infekcije gornjih dišnih puteva koje obično nastupaju nakon natjecanja.

Vitamin C doprinosi normalnoj psihološkoj funkciji, metabolizmu stvaranja energije, normalnom funkcioniranju živčanog sustava, povećava apsorpciju željeza, doprinosi normalnoj funkciji imunološkog sustava,  doprinosi regeneraciji reducirane forme vitamina E, doprinosi smanjenju umora i iscrpljenosti, doprinosi normalnom stvaranju kolagena za normalnu funkciju desni, doprinosi normalnom stvaranju kolagena  za normalnu funkciju hrskavice, kostiju, kože, krvnih žila, zubi, doprinosi zaštiti stanica od oksidativnog stresa.

 

Skorbut je bolest mornara, koja se javlja uslijed nedostatka vitamina C. Nakon što su koristili natrij askorbat došlo je do značajnog poboljšanja njihovog zdravlja.

 

Napisao:

Tomislav Kolarević mag. ing. molekularne biotehnologije

C vitamin- najpotrebniji kralj vitamina u borbi protiv karcinoma

 

Vitamin C tvar je sa najviše funkcija u našem organizmu. Nažalost, evolucijski smo zakinuti i (više) nemamo jetreni enzim kojim bi glukozu pretvorili u C vitamin, tako da smo ga primorani unositi hranom. Sve životinje osim primata (među koje pripada i čovjek), zamoraca i biljojednih šišmiša stvaraju vlastiti C vitamin u količini od 1-20g uspoređujući sa ekvivalentom tjelesne težine čovjeka. Prilikom stresa ili bolesti životinje proizvode i do 20 puta veće količine vitamina C.
Vitamin C (uz vitamin B17-lazareti) koristi se u klinikama komplementarne medicine za intravenoznu terapiju protiv raka i djeluje jednako učinkovito ili bolje od klasične kemoterapije bez ikakvih nuspojava. Klasična kemoterapija uništava cjelokupan organizam uništavajući velik broj zdravih stanica i svodi imunitet organizma na apsolutnu nulu. Najveći broj imunoloških stanica nalazi se upravo u krvi tako da su one i najviše pogođene kemoterapijom agensima.
Kod mlađih osoba kemoterapija djeluje učinkovitije, jer su obrambene snage mladog organizma puno otpornije na takav kemijski atak.
Doze C vitamina u obliku natrijevog askorbata koje se koriste kod intravenozne primjene kreću se od 50-150g dnevno i kod takvog načina primjene izbjegava se nepoželjno laksativno djelovanje velikih količina C vitamina. Nažalost, kod nas ne postoje takve klinike ali najbliže se nalaze već u Njemačkoj.
Ukoliko se C vitamin oralno primjenjuje moguće je unijeti i do 60g dnevno (razdijeljeno u što više doza tijekom dana), a najpoželjnije u nekiselom obliku natrijevog raskoračiti. Prah C vitamina se miješa sa sodom bikarbonom, vodom i limunovim sokom te dobivamo natrijev askorbat. Dvostruki (i zamalo trostruki) nobelovac Linus Pauling i jedan od osnivača ortomolekularne medicine dnevno je preventivno konzumirao 18g u obliku natrij askorbata, prema priloženom receptu. Linus Pauling živio je preko 90 godina, a u starosti je bio vrlo vitalan i zdrav. Vrlo je zanimljiva njegova poznata knjiga "Kako živjeti duže i osjećati se bolje" u kojoj opisuje svoja iskustva sa C vitaminom, kao i tajnu svojeg zdravlja.
Kod terapije za rak vitamin C u se koristi u višegramskim dozama sa aminokiselinama lizinom (važna za jačanje imunološkog sustava) i prolinom uz dodatak ekstrakta zelenog čaja (recept dvostrukog nobelovca Linusa Paulinga  i dr. Matthiasa Ratha)


Objavljene su stotine studija o C vitaminu kojim se dokazuje preventivno i terapijsko djelovanje kod kardiovaskularnih bolesti, jačanju imuniteta, prevencije tumora, zdravlja kože, kose i noktiju. Međutim, vrlo malo studija (provedeno ih je više) sa visokim dozama C vitamina u liječenju raka i drugih bolesti je objavljeno u poznatim medicinskim časopisima, tako da je očito da ova jeftina tvar nije zanimljiva farmaceutskim kompanijama. Iznad doze od jednog grama C vitamina dnevno gotovo je nemoguće pronaći studiju u medicinskom časopisu, međutim postoji jedna studija objavljena u medicinskom časopisu u kojoj se koristilo 10g C vitamina dnevno kod pacijenata u terminalnom stadiju karcinoma (od kojih je službena medicina odustala). Pacijenti koji su uzimali 10 g c vitamina dnevno živjeli su 1 godinu  (dvostruko) duže od pacijenata iz kontrolne skupine koja nije uzimala C vitamin. Ovo su nevjerojatni rezultati sa samo jednim nutrijentom., pogotovo ako se uzme u obzir relativno nevisoka doza.

C vitamin najpotrebniji je antioksidanti i štiti nas od slobodnih radikala nastalih metabolizam raznih toksičnih tvari koje unosimo, unosom duhanskoj dima (bilo aktivnim, bilo pasivnim pušenjem), pretjeranim izlaganjem ultraljubičastom UV zračenju, rendgenskom i gama zračenju.

C vitamin dokazani pomaže izlučivanju izuzetno štetnog teškog metala olova iz organizma.

Autor: Tomislav Kolarević, mag. ing. molekularne biotehnologije