Kardiovaskularne bolesti - uzroci i pravilna terapija

Kardiovaskularne bolesti su kompleksne, ali uspjeh njihovog liječenja gotovo 100% ovisi o prehrani. Za općenito zdravlje podrazumijeva se da ćete se i kretati.

Brojni predstavnici ortomolekularne medicine smatraju kako se suženje krvnih žila može zaustaviti, a u dosta slučajeva i preokrenuti. Problem je u tome da ne postoji jednostavna, neinvazivna i pristupačna dijagnostika dostupna svima koja bi nas upozorila da je pola dvanaest ili bar pet do dvanaest. Tako većina oboljelih završi na stolu u angiosali s infarktom miokarda. Intervencijska kardiologija jako je uznapredovala u posljednjih 10-tak godina i puno rjeđe se mora ići na kardiokirurške operacije, puno je manje komplikacija, a i dugoročan uspjeh liječenja je bolji. Ugrađen stent momentalno spašava život i rekanalizira začepljenu krvnu žilu.

Problem je taj što intervencijska kardiologija ne riješava oštećenje na srcu nastalo uslijed nedostatka kisika, i ne sprečava daljnje začepljenje iste ili drugih krvnih žila. Zbog reakcije organizma na strano tijelo u poprilično velikom postotku dolazi do ponovne restenoze i začepljenja krvne žile na mjestu postavljenog stenta.

Više tvari dokazano pomaže kod kardiovaskularnih bolesti.

Zašto životinje, pa čak ni one u zoološkom vrtu nikad ne dožive srčani udar za razliku od čovjeka? Sve životinje osim primata među koje spada i čovjek, zamoraca i biljojednih šišmiša proizvode svoj C vitamin u jetri ili bubrezima u količinama od 1-10 grama po ekvivalentu tjelesne težine. Majmuni u svojoj prehrani prosječno dnevno pojedu od 2-5 grama C vitamina s obzirom na ekvivalent tjelesne težine, a zamorci 2 g.

 

Laboratorijski eksperimenti su pokazali da ukoliko se zamorce ili majmune stavi na prehranu siromašnu C vitaminom razvijaju naslage na krvnim žilama. Ukoliko zamorci konzumiraju ekvivalent od 60 mg (mnogi ljudi konzumiraju i puno manje od toga jer gotovo uopće ne jedu povrće i voće) razviju naslage na krvnim žilama, obole i uginu.

Dokazano je da C vitamin koji gradi kolagen od kojeg se sastoji unutrašnja stijenka krvnih žila učvrščuje kolagen i sprečava ostečenja krvnih žila uzrokovana raznim otrovima, slobodnim radikalima i teškim metalima koji putuju krvotokom.

 

Već pri dozama od 500 mg dnevno, čovjek ima značajne zdravstvene koristi. Moglo bi se zaključiti da je čovjek navikao živjeti uz minimalnu količinu C vitamina u prehrani, ali je ona daleko od količine potrebne za optimalno zdravlje, snažan imunološki sustav i zdrav krvožilni sustav. Askorbinska kiselina jednostavno ima bezbrojne funkcije u organizmu.

 

Studije su pokazale da pri dozama od 500 mg dnevno ima 30 % manje kardiovaskularnih bolesti, pri dozama od 1000 mg dnevno 50 % manje kardiovaskularnih bolesti. Pretpostavka je da pri dozama od 2000 mg ima 80 % manje kardiovaskularnih oboljenja.

 

Optimalne doze za čovjeka kreću se od minimalnih 500 mg , do optimalnih 1-2 g dnevno. Pri 2-3 grama dnevno većina ljudi ima snažan imunološki sustav, a individualno kod nekih osoba doze mogu biti i veće. Naime, leukociti koji imaju više askorbinske kiseline imaju bolju sposobnost fagocitoze, što štiti od raka i raznih drugih oboljenja. Za pušače je minimalna preporučena dnevna doza 2000 mg C vitamina jer jedna cigareta uništi između 50-100 miligrama askorbinske kiseline.

 

Za oporavak od srčanog udara, preporuča se D-riboza, energetski šećer iz organizma koji gradi nukleinske kiseline (DNK, RNK) i energetske molekule ATP. Studije su pokazale znatno brži oporavak uz dodatak ovog šećera.

 

Dvostruki nobelovac Linus Pauling i dr. Mathias Rath radili su istraživanja sa višim unosom C vitamina i aminokiselina lizina i prolina. Izgleda da ta kombinacija nutrijenata može spriječiti daljnje začepljenje krvnih žila, a u nekim slučajevima i otopiti naslage pod uvjetom da stenoze nisu kalcificirane, jer je u tom slučaju potrebna pomoć vitamin K2 koji uklanja kalcij iz krvnih žila i sprema ga u koštano tkivo.